“Najzeleniji grad” može postići više! Växjö u Švedskoj je primjer uspješno provedenog Akcijskog plana energetski održivog razvitka

Autor: Katrin JULLIEN, come2CoM Project Coordinator (2010-11), Germany / Meike LÖHR, come2CoM Project Coordinator (2011-2012), Beratungs- und Service-Gesellschaft Umwelt mbH, Germany - Email

 Srž projekta come2Com je promovirati Sporazum gradonačelnika kroz pružanje potpore u razvijanju Akcijskog plana energetski održivog razvitka. Intervju s Henrikom Johanssonom, glavnom osobom zaduženom za pitanja očuvanja okoliša u Växju u Švedskoj pokazuje važnost Akcijskih planova energetski održivog razvitka u borbi protiv klimatskih promjena.

Växjö – “Najzeleniji grad u Europi”. Fotografija preuzeta uz dopuštenje Henrika Josephsona, gradska uprava Växja

come2Com: Velik dio posla vezanog uz smanjenje emisija CO₂ već je uspješno odrađen u Växju. Zašto se "najzeleniji grad u Europi", uz svoje ostale programe očuvanja energije, pridružio Sporazumu gradonačelnika i razvio Akcijski plan održivog razvitka?

Henrik Johansson: Ideja koja stoji iza Sporazuma gradonačelnika pokazuje da su lokalne vlasti spremne ići dalje od cilja očuvanja klimatskih uvjeta koji je postavila Europska unija. Čak i ako je Växjö taj cilj već ostvario, i dalje mislimo da je važno pokazati da smanjenje od 20% nije dovoljno te da je na lokalnoj razini moguće učiniti znatno više. Što se tiče Akcijskog plana energetski održivog razvitka, smatramo da nije potrebno stalno izmišljati nove stvari. U 2007., oformili smo lokalnu komisiju u Växju za pitanja klimatskih promjena kako bismo utvrdili što treba činiti za ostvarivanje lokalnih ciljeva. Posljednji izvještaj komisije je upotrijebljen kao naš Akcijski plan energetski održivog razvitka. Iduće godine radit ćemo na stvaranju novog plana očuvanja energije za Växjo, koji može zamijeniti naš trenutno važeći Akcijski plan energetski održivog razvitka.

 Växjö. Fotografija preuzeta uz dopuštenje Henrika Josephsona, gradska uprava Växja

come2Com: Uključenost dionika smatra se neophodnom kad je riječ o provođenju Akcijskog plana energetski održivog razvitka. Koji su dionici bili uključeni u vaš Akcijski plan i na koji način?

Henrik Johansson:  Naš Akcijski plan stvaran je dugo vremena i čini dio programa Växjö bez fosilnih goriva. Kad je program 1990-ih bio pokrenut, uključenost političara, tvrtki, vlade, nevladinih organizacija i građana bila je presudna. Ovakva uključenost brojnih dionika bila je postignuta održavanjem seminara, okruglih stolova itd. Lokalna komisija za klimatska pitanja sastojala se od djelatnika jedinica lokalnih i regionalnih samouprava i energetske tvrtke, energetske agencije južnoistočne Švedske, sveučilišta i lokalnih tvrtki. Održani su brojni sastanci na kojima su stručnjaci razmjenjivali svoja znanja.

come2Com: Čini se da će Växjö postati grad bez fosilnih goriva do 2050. godine. Je li teško postići značajne rezultate smanjenja CO₂ u sektoru prometa? Koje aktivnosti i ključne mjere se planiraju poduzeti u ovom sektoru?

Henrik Johansson: Växjö je za svoj cilj postavio postati gradom bez fosilnih goriva do 2030. godine. To je teško – 80% ukupnih emisija u Växju dolazi iz prometa i strojeva, dok je ostatak iz potrošene energije. Otkad je energetski sektor lokalno utemeljen, postalo je lakše ostvarivati dobre rezultate, no kad je riječ o prometu, uvelike ovisimo o globalnom razvitku. Jedinice lokalnih i regionalnih samouprava ne mogu odlučiti koje vrste vozila i goriva će koristiti. Međutim, možemo potaknuti donošenje boljih odluka, primjerice, ljudima olakšati putovanje biciklom. U 2012., započet ćemo sa skupljanjem biološkog komunalnog otpada koji će se koristiti u proizvodnji bioplina. Bioplin će se zatim koristiti za pogon gradskih i privatnih autobusa. To će, međutim, smanjiti emisije CO₂ samo za 1-2% po glavi stanovnika, stoga moramo raditi na promjeni stavova i ponašanja na lokalnoj razini, ali trebamo i pomoć od vlade i Europske unije u donošenju zakona. To je ambiciozan cilj da bi se ostvario do 2030, ali stvari se mogu dramatično promijeniti u samo nekoliko godina.

 Emisije CO₂ i gospodarski rast u Växju